,

AfD prvi put iznad 20 posto u Bavarskoj: Zašto se politička slika jedne od najstabilnijih njemačkih pokrajina mijenja?

21.10.202621.10.26


5 min čitanja
5 min

AfD prvi put iznad 20 posto u Bavarskoj: Zašto se politička slika jedne od najstabilnijih njemačkih pokrajina mijenja?

Novi BR24 BayernTrend donio je rezultat koji se prije nekoliko godina u Bavarskoj teško mogao zamisliti. CSU je i dalje uvjerljivo najjača stranka s 36 posto, ali je od siječnja izgubio tri postotna boda. AfD je porastao na 21 posto, što je njegov dosad najviši rezultat u BayernTrendu. Zeleni su na 15, Freie Wähler na 9, a SPD na samo 8 posto. Bayerischer Rundfunk

To još nije izborni rezultat. Istraživanje je provedeno od 12. do 17. listopada na 1.207 birača i pokazuje trenutačno političko raspoloženje. Ali 21 posto više nije broj koji se može objasniti samo protestnim glasovima ili prolaznim nezadovoljstvom.

Zašto AfD raste baš u Bavarskoj?

Jedan odgovor ne postoji. Ali kada se pogleda što građane posljednjih mjeseci najviše brine, slika postaje jasnija.

Još je siječanjski BayernTrend pokazao da je doseljavanje bilo najčešće spominjani problem u Bavarskoj s 29 posto, dok je stanje bavarskog gospodarstva skočilo na drugo mjesto s 20 posto. Istodobno je okoliš i zaštitu klime kao važan problem navodilo 11 posto ispitanika, čak osam bodova manje nego prije. Bayerischer Rundfunk

To je važan politički signal.

Ljudi se nisu preko noći prestali zanimati za okoliš. Ali kada rastu troškovi, kada industrija strahuje za konkurentnost i radna mjesta, a građani raspravljaju o migracijama, stanovanju i sigurnosti, prioriteti se mijenjaju.

I upravo na tom nezadovoljstvu AfD očito uspijeva pridobiti dio birača.

Gospodarstvo više nije tema koja se može ostaviti za sutra

Bavarska ovisi o snažnoj industriji, automobilskom sektoru, izvozu i velikom broju srednjih poduzeća. Zato ono što se događa njemačkoj industriji Bavarska osjeća posebno snažno.

Istodobno Europa raspravlja o visokim cijenama energije, konkurenciji iz Kine i sve većem regulatornom opterećenju industrije. Koliko je pritisak postao ozbiljan pokazuje i najnoviji dogovor Njemačke i Francuske kojim se traži ublažavanje europskih pravila o emisijama za automobile. Njemački kancelar Friedrich Merz taj je dogovor predstavio i kao pitanje očuvanja radnih mjesta i industrijske konkurentnosti. Reuters

To nas dovodi do teme o kojoj se u Njemačkoj mora otvorenije razgovarati.

Je li dio zelene politike bio previše utopijski?

Njemačka energetska i klimatska tranzicija imala je razumljiv cilj: smanjiti emisije, razviti obnovljive izvore energije i modernizirati gospodarstvo.

Ali legitimno je danas pitati jesu li pojedini dijelovi zelene politike bili zamišljeni previše idealistički, a provedeni bez dovoljno osjećaja za cijenu, infrastrukturu i konkurentnost industrije.

Ne bi bilo korektno tvrditi da je zelena politika sama uzrok današnjih gospodarskih problema. Njemačka istodobno plaća posljedice geopolitičkih sukoba, gubitka jeftinog ruskog plina, slabije globalne potražnje, kineske konkurencije i vlastitih dugogodišnjih strukturnih problema.

Ali nije više moguće ni tvrditi da način provođenja energetske tranzicije nema ekonomsku cijenu. Čak se i u Bavarskoj trenutačno vodi rasprava mogu li nove energetske reforme, zamišljene da smanje troškove Energiewende, zbog problema s mrežama i ulaganjima u određenim okolnostima postići suprotan efekt i dodatno povećati troškove. Bayerischer Rundfunk

Zanimljivo je i da je Njemačka upravo sada s Francuskom krenula prema fleksibilnijim pravilima za automobilsku industriju. To je barem djelomično priznanje da se klimatski ciljevi moraju uskladiti s industrijskom stvarnošću. Reuters

Drugim riječima: zaštita okoliša ostaje važna, ali građani sve češće pitaju koliko će tranzicija koštati, tko će je platiti i što se događa ako Europa postavi pravila koja njezina vlastita industrija teško može pratiti dok konkurencija iz Kine napreduje.

Migracije i osjećaj da politika ne sluša građane

Druga velika tema je migracija.

Podatak da je u siječanjskom BayernTrendu 29 posto ispitanih upravo doseljavanje navelo među najvažnijim problemima Bavarske ne može se ignorirati. Bayerischer Rundfunk

To ne znači da 29 posto Bavaraca odbacuje migrante niti da je svaki birač AfD-a motiviran migracijskom politikom.

Ali pokazuje da postoji veliki dio stanovništva koji očekuje jasnije odgovore države o kontroli migracija, integraciji i funkcioniranju sustava.

Ako etablirane stranke ostave dojam da o problemima koje građani smatraju važnima ne žele razgovarati, politički prostor neće ostati prazan. Netko drugi će ga zauzeti.

Zanimljivo: Söder nije pao koliko CSU

Posebno je zanimljivo što rezultat ne izgleda kao jednostavno odbacivanje Markusa Södera.

S njegovim radom zadovoljno je 48 posto, a nezadovoljno 49 posto ispitanih. CSU, međutim, dobiva samo 36 posto. Bayerischer Rundfunk

To sugerira da problem za CSU može biti širi od njegova predsjednika.

BR24 u svojoj analizi navodi i utjecaj slabosti Unije na saveznoj razini. Istodobno Freie Wähler, koji bi teoretski mogli preuzeti dio konzervativnih i nezadovoljnih birača, ostaju na samo devet posto. AfD tako postaje glavni politički dobitnik na desnoj strani. Bayerischer Rundfunk

A posljedice za bavarsku politiku već su vidljive: CSU i Freie Wähler zajedno su prema ovoj anketi na 45 posto, dok AfD, Zeleni i SPD zajedno imaju 44 posto. Sadašnja koalicija više nema nekadašnji komfor. Bayerischer Rundfunk

21 posto treba shvatiti kao poruku

Možda je najveća pogreška rezultat AfD-a promatrati samo kroz pitanje sviđa li nam se ta stranka ili ne.

Važnije pitanje glasi:

Zašto svaki peti anketirani birač u Bavarskoj danas kaže da bi glasao za AfD?

Je li razlog migracija? Gospodarstvo? Strah za radna mjesta? Cijene energije? Nezadovoljstvo Berlinom? Osjećaj nesigurnosti? Otpor dijelu klimatske politike? Ili jednostavno osjećaj da etablirane stranke više ne razumiju svakodnevni život građana?

Vjerojatno je riječ o kombinaciji svega navedenog, ali aktualni BayernTrend ne daje podatke koji bi omogućili da precizno izmjerimo udio svakog pojedinog razloga.

Jedno je ipak teško zanemariti.

Kada AfD prvi put prijeđe 20 posto čak i u Bavarskoj, to više nije samo priča o AfD-u. To je upozorenje CSU-u, saveznoj vladi i ostalim etabliranim strankama da se dio birača politički udaljava od njih.

Odgovor na to neće biti pronađen samo kritikama AfD-a. Ako etablirane stranke žele vratiti te birače, morat će ponuditi uvjerljive odgovore na pitanja koja građane očito muče: gospodarstvo, migracije, energija, sigurnost, stanovanje i budućnost radnih mjesta.

Jer birači na kraju ne žive od političkih parola. Žive od plaće, plaćaju struju i stanarinu, šalju djecu u školu i žele znati hoće li njihov posao postojati za pet ili deset godina.

A upravo se na tim svakodnevnim pitanjima danas, čini se, mijenja politička karta Bavarske.

Scroll to Top